Back Baikalmeer Afrikaans Baikalsee ALS ባይካል ሐይቅ Amharic Laco Baikal AN بحيرة بايكال Arabic ضاية بايكال ARY بحيرة بايكال ARZ বৈকাল হ্ৰদ Assamese Llagu Baikal AST Baykal Azerbaijani

Bajkalsko jezero

Bajkalsko jezero
LokacijaSibir, Rusija
Koordinate53°30′N 108°0′E / 53.500°N 108.000°E / 53.500; 108.000
Vrsta jezeraKontinentalno rift jezero
Primarni priliviSelenge, Barguzin, Gornja Angara
Primarni odliviAngara
Površina sliva560.000 km2
Države sliva Rusija
Mongolija
Maks. dužina636 km
Maks. širina79 km
Površina31.722 km2 [2]
Prosječna dubina744,4 m [2]
Maks. dubina1.642 m [2]
Zapremina vode23.615,39 km3 [2]
Vrijeme zadržavanja330 godina[1]
Dužina obale12.100 km
Nadmorska visina površine455,5 m
ZamrznutoJanuar–maj
Ostrva27 (Olkhon)
NaseljaIrkutsk
1 Dužina obale nije dobro definisana mjera.

Bajkalsko jezero[3][4] (ruski: О́зеро Байка́л) nalazi se u južnom Sibiru, u azijskom dijelu Ruske Federacije i ujedno je najdublje jezero na svijetu. Upravno se nalazi u dvije upravne jedinice, u Irkutskoj oblasti i u Burjatiji.

Ime dolazi od tatarskog "bai-kul", "bogato jezero".

Poznato je pod nazivom "plavo sibirsko oko". S obzirom na svoju izrazitu dubinu od 1620 m i veliku površinu (31.500 km2), nešto veću od Belgije, sedmo je najveće jezero na svijetu po površini,[5] te drugo najveće jezero u Evroaziji nakon Kaspijskog mora. Pošto je to ujedno i najdublje jezero,[6] sa maksimalnom dubinom od 1.642 metra,[2] Bajkalsko jezero je najveće slatkovodno jezero na svijetu po zapremini, koje sadrži 23.615,39 km3 vode[2] ili 22-23% svjetske slatke površinske vode,[7][8] više od svih Sjevernoameričkih Velikih jezera zajedno.[9] To je ujedno i najstarije jezero na svijetu[10] sa 25-30 miliona godina starosti,[11][12] i među najčistijim.[13]

Bajkalsko jezero je dom hiljadama vrsta biljaka i životinja, od kojih su mnoge endemske za regiju. Također je dom plemena Burjata, koja uzgajaju koze, deve, goveda, ovce i konje[14] na istočnoj strani jezera,[15] gdje srednja temperatura varira od zimskog minimuma od -19 °C do ljetnog maksimuma od 14 °C.[16] Regija istočno od Bajkalskog jezera naziva se Transbajkalija,[17] a labavo definisana regija oko samog jezera ponekad je poznat kao Bajkal. UNESCO je Bajkalsko jezero proglasio mjestom svjetske baštine 1996.[18]

  1. ^ M.A. Grachev. "On the present state of the ecological system of lake Baikal". Lymnological Institute, Siberian Division of the Russian Academy of Sciences. Arhivirano s originala, 20. 8. 2011. Pristupljeno 9. 7. 2009.
  2. ^ a b c d e f "A new bathymetric map of Lake Baikal. MORPHOMETRIC DATA. INTAS Project 99-1669.Ghent University, Ghent, Belgium; Consolidated Research Group on Marine Geosciences (CRG-MG), University of Barcelona, Spain; Limnological Institute of the Siberian Division of the Russian Academy of Sciences, Irkutsk, Russian Federation; State Science Research Navigation-Hydrographic Institute of the Ministry of Defense, St.Petersburg, Russian Federation". Ghent University, Ghent, Belgium. Arhivirano s originala, 25. 12. 2018. Pristupljeno 9. 7. 2009.
  3. ^ "Lake Baikal | Location, Depth, Map, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 5. 12. 2023.
  4. ^ Centre, UNESCO World Heritage. "Lake Baikal". UNESCO World Heritage Centre (jezik: engleski). Pristupljeno 5. 12. 2023.
  5. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom oddities
  6. ^ "Deepest Lake in the World". geology.com. Pristupljeno 18. 8. 2007.
  7. ^ Schwarzenbach, Rene P.; Philip M. Gschwend; Dieter M. Imboden (2003). Environmental Organic Chemistry (2 izd.). Wiley Interscience. str. 1052. ISBN 978-0-471-35053-8.
  8. ^ Tyus, Harold M. (2012). Ecology and Conservation of Fishes. CRC Press. str. 116. ISBN 978-1-4398-9759-1.
  9. ^ Bright, Michael, ured. (2010). 1001 natural wonders: you must see before you die. preface by Koichiro Mastsuura (2009 izd.). London: Cassell Illustrated. str. 620. ISBN 978-1-84403-674-5.
  10. ^ "Lake Baikal – A Touchstone for Global Change and Rift Studies". United States Geological Survey. Arhivirano s originala, 29. 6. 2012. Pristupljeno 3. 1. 2016.
  11. ^ "Lake Baikal – UNESCO World Heritage Centre". Pristupljeno 5. 10. 2012.
  12. ^ "Lake Baikal: Protection of a unique ecosystem". ScienceDaily. 26. 7. 2017. Pristupljeno 16. 1. 2018.
  13. ^ Jung, J.; Hojnowski, C.; Jenkins, H.; Ortiz, A.; Brinkley, C.; Cadish, L.; Evans, A.; Kissinger, P.; Ordal, L.; Osipova, S.; Smith, A.; Vredeveld, B.; Hodge, T.; Kohler, S.; Rodenhouse, N.; Moore, M. (2004). "Diel vertical migration of zooplankton in Lake Baikal and its relationship to body size" (PDF). u Smirnov, A.I.; Izmest'eva, L.R. (ured.). Ecosystems and Natural Resources of Mountain Regions. Proceedings of the first international symposium on Lake Baikal: The current state of the surface and underground hydrosphere in mountainous areas. "Nauka", Novosibirsk, Russia. str. 131–140. Arhivirano s originala (PDF), 15. 6. 2011. Pristupljeno 9. 8. 2009.
  14. ^ S. Hudgins (2003). The Other Side of Russia: A Slice of Life in Siberia and the Russian Far East. Texas A&M University Press. Pristupljeno 9. 8. 2009.
  15. ^ M. Hammer; T. Karafet (1995). "DNA & the peopling of Siberia". Smithsonian Institution. Pristupljeno 9. 8. 2009.
  16. ^ Fefelov, I.; Tupitsyn, I. (august 2004). "Waders of the Selenga delta, Lake Baikal, eastern Siberia" (PDF). Wader Study Group Bulletin. 104: 66–78. Pristupljeno 9. 8. 2009.
  17. ^ Erbajeva, Margarita A.; Khenzykhenova, Fedora I.; Alexeeva, Nadezhda V. (23. 1. 2013). "Aridization of the Transbaikalia in the context of global events during the Pleistocene and its effect on the evolution of small mammals". Quaternary International. Quaternary interconnections in Eurasia: focus on Eastern Europe SEQS Conference, Rostov-on-Don, Russia, 21–26 June 2010 (jezik: engleski). 284: 45–52. Bibcode:2013QuInt.284...45E. doi:10.1016/j.quaint.2011.12.024. ISSN 1040-6182.
  18. ^ "Lake Baikal – World Heritage Site". World Heritage. Pristupljeno 13. 1. 2007.
From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne